Poslovne vesti - Bosna i Hercegovina

Aluminij pred gašenjem

Aluminij d.d. Mostar nalazi se pred gašenjem jer je prošlu godinu poslovao s gubitkom većim od 65 milijuna KM, rečeno je jučer na okruglom stolu o perspektivama poslovanja Aluminija u ovoj godini.

Istaknuto je kako su rekordno niske cijene aluminija na svjetskim burzama i visoka cijena električne energije pretvorili mostarski Aluminij u višemlijunskog gubitaša.

Direktor Aluminija Ivo Bradvica je rekao kako je udio cijene električne energije u cijeni tone proizvedenoga aluminija dosegnuo gotovo 60 posto, dok se u Evropi kreće između 20 i 25 posto. Veliki industrijski potrošači, naveo je, u Njemačkoj plaćaju struju do 37 eura za megavatsat, a u Francuskoj 46 eura. Veliki potrošači koji koriste usluge Elektroprivrede BiH plaćaju struju 44 eura za megavatsat, a u RS-u 33.

Cijene struje

- Dakle, za korisnike usluga EP BiH, ova je država zapravo Francuska, a za korisnike usluga EP RS-a, BiH je Njemačka. Što je ova zemlja, u prenesenomu i u stvarnomu značenju, za mostarski Aluminij, zaključite iz podatka da je za nas cijena struje 57 eura po megavatsatu, što je, uz poremećaj burzovne cijene, osnovni razlog našega gubitka. Taj bi gubitak, da nije bilo naših bespoštednih mjera štednje i smanjenja radne snage, bio još i veći, a samo kada bismo imali jednaku cijenu kao korisnici drugih dvaju elektroprivrednih kuća u BiH, 2012. bismo završili s dobiti, kazao je Bradvica.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, dr. Dejan Kružić, poručio je kako je Aluminij na prekretnici koja mora odgovoriti na strateške probleme, vezane za proizvodno, vlasničko, financijsko i organizacijsko restrukturiranje.

- Ekonomsko stanje u Aluminiju danas nije dobro, ali ne treba očekivati samo crne scenarije, nego u ovomu vidjeti mogućnost konačnoga razvijanja prijeko potrebne unutardržavne suradnje u BiH, potom i prekogranične, sa susjednim državama, kako bi se osigurala razmjena električne energije, kada dođe do manjkova s jedne, a viškova s druge strane. BiH, jednako kao i susjedne države, čije tvrtke imaju višemilijunsku godišnju robnu razmjenu s Aluminijem, moraju progledati i prepoznati stvarnost, a to je da opstanak ove tvornice mora biti zajamčen i više nikada ne smije biti doveden u pitanje, rekao je Kružić.

Vjeskoslav Domljan, ekonomski analitičar i pomoćnik generalnog direktora Aluminija za ekonomsko-bankarske i financijske poslove je rekao kako su pred upravom Aluminija tri scenarija - klasterizacija, konzerviranje i kaos.

Teške posljedice

- Najbolji i najoptimističniji je put ka klasterizaciji. To znači da svi oni koji sudjeluju u procesu proizvodnje i prerade aluminija trebaju zajedno raditi na stvaranje zajedničkog proizvoda te zajedno dijeliti sudbinu tog proizvoda, rekao je Domljan te dodao kako u BiH danas postoje proizvođači boksita, ugljena, glinice, struje, aluminija i proizvoda od aluminija, ali suradnja među njima uopće ne postoji jer u BiH, napose u FBiH, ne postoji industrijska politika.

- Dovedeni smo u stanje da razmišljamo o smanjenju čak i onih industrijskih proizvoda s kojima BiH sudjeluje u globalnomu izvozu, ali se mora znati kako bi konzerviranje Aluminija izazvalo dugoročne jako teške posljedice, jer bi oni s kojima Aluminij ima ugovore tražili obeštećenja, izgubili bismo ugled i položaj na svjetskomu tržištu, prestali bi priljevi novca u državne proračune, povećao bi se broj nezaposlenih, smanjila javna potrošnja, a da ne govorim koliko košta zaustavljanje ćelija. Zato radimo na studiji o tomu kako izvršiti financijsko restrukturiranje odnosno kako dobiti kisik za preživjeti ovo ključno vrijeme i planirati daljnje poteze. BiH je na brodu koji tone i ako se i nadalje budemo svađali, sve ovo će završiti loše, rekao je Domljan.

Inače, premda pozvani, predstavnici vlasti niti s jedne razine u BiH nisu došli na okrugli stol, na kojem su bili prisutni ugledni profesori, domaći i strani gospodarstvenici te predstavnici međunarodne zajednice u BiH.